Løsningsforslag – Kroatisk Nivå III Vår 2025

A – Lukeoppgave:

ugodno – «Uslijed požara i toplinskih valova u Evropi i svijetu, ugodno norveško okruženje je privuklo mnoge turiste u Norvešku» (det behagelige norske miljøet tiltrakk turister). Brannene og hetebølgene gjør andre steder ubehagelige, mens Norge fremstår som behagelig.
doživjela – «Norveška turistička industrija je doživjela eksplozivan rast» (den norske turistnæringen opplevde eksplosiv vekst). «Doživjeti» = oppleve.
industriju – «To može biti naizgled dobra vijest za industriju i zaposlene» (det kan tilsynelatende være godt nytt for næringen og de ansatte).
nanijeti – «može nanijeti ozbiljnu štetu životnoj sredini» (kan påføre alvorlig skade på miljøet). «Nanijeti štetu» = påføre skade.
prirodnih – «uništavanje prirodnih staništa» (ødeleggelse av naturlige habitater).
broj – «doživljavaju ogroman broj posjetitelja» (opplever et enormt antall besøkende).
dovodi – «Eksploatacija destinacija dovodi do toga da one gube svoj jedinstveni šarm» (utnyttelse av destinasjoner fører til at de mister sin unike sjarm). «Dovesti do» = føre til.
zamolimo – «Možda je vrijeme da zamolimo turiste da se drže podalje» (kanskje det er på tide å be turistene om å holde seg unna). Samsvarer med tittelen på teksten.

B – Riktig/Galt:

Påstand	Svar	Forklaring
En av de største bekymringene er miljøødeleggelsene som turismen fører med seg.	Riktig	Teksten sier «Jedna od glavnih briga vezanih za turizam je uništavanje životne sredine» (en av hovedbekymringene knyttet til turisme er miljøødeleggelse).
Noen byer i Europa har innført strenge reguleringer av turismen.	Riktig	Teksten nevner «gradovi poput Venecije i Barcelone su uveli stroge propise o brodovima za krstarenje i Airbnb-u» (byer som Venezia og Barcelona har innført strenge regler for cruiseskip og Airbnb).
Turismen fungerer stort sett godt i Norge, så behovet for å endre den er ikke like stort som i enkelte andre europeiske byer.	Galt	Teksten argumenterer for at Norge også har store problemer med overturisme. Geiranger med 225 innbyggere mottar hundretusener av turister årlig, og forfatteren mener vi bør be turister holde seg unna inntil bærekraftige alternativer er på plass.
Utnyttelse av turistmål fører til at stedene mister sin sjarm, noe som igjen kan skremme bort enda flere reisende.	Riktig	Teksten sier «Eksploatacija destinacija dovodi do toga da one gube svoj jedinstveni šarm i autentičnost, što dugoročno može još više udaljiti posjetioce» (utnyttelse fører til tapt sjarm, som langsiktig kan skremme bort enda flere besøkende).
Miljøkonsekvenser har ført til økt turisme her til lands.	Riktig	Teksten sier at branner og hetebølger i Europa og verden har gjort at det behagelige norske miljøet tiltrekker turister til Norge. Altså har miljøkonsekvenser (andre steder) ført til økt turisme i Norge.

Oppgave 2 – Ansvarlig turisme (120–150 ord)

Slažem se s Hansom u mnogo čemu. Mislim da je važno putovati odgovorno jer turizam može imati velike negativne posljedice na okoliš i lokalne zajednice. Posebno cijenim to što pokušava naučiti jezik zemlje koju posjećuje – to pokazuje poštovanje prema lokalnoj kulturi i otvara vrata za dublje razumijevanje zemlje.

S druge strane, razumijem i Sofijin stav. Odmor bi trebao biti vrijeme za opuštanje, a ne izvor dodatnog stresa. Ipak, mislim da je moguće uživati u odmoru i istovremeno biti odgovoran turist. Na primjer, možemo odabrati lokalne restorane umjesto međunarodnih lanaca, čime podržavamo lokalnu ekonomiju, a ujedno uživamo u autentičnom iskustvu.

Od turista koji posjećuju Norvešku očekujem da poštuju prirodu i slijede pravila o kampiranju i odlaganju otpada. Također očekujem da budu svjesni lokalnih običaja i da ne ometaju svakodnevni život stanovnika u manjim mjestima poput Geirangera ili Lofota.

Oppgave 3 – Lukeoppgave + Flervalg: Akademsko nepoštenje (juks)

A – Lukeoppgave (annonsen):

pomoć – «Nudim pomoć pri pisanju preddiplomskih, diplomskih ...» (jeg tilbyr hjelp med å skrive bachelor-, master-...oppgaver). «Pomoć» = hjelp.
uz – «uz vas sam tokom cijelog procesa pisanja rada» (jeg er med dere gjennom hele skriveprosessen). «Uz» = med/ved siden av.
intervjua – «putem anketa i intervjua» (gjennom spørreundersøkelser og intervjuer). Korrekt kroatisk stavemåte.
postotak – «Provjeravam postotak plagijata» (jeg sjekker prosentandelen plagiat). «Postotak» = prosentandel.
koriste – «PlagScan programa kojeg koriste gotovo svi fakulteti» (PlagScan-programmet som nesten alle fakulteter bruker).

B – Flervalg:

For noen har juks blitt en inntektskilde. – Teksten sier «neki zbog nezaposlenosti bili primorani biti kreativni ne bi li tako zaradili novac za život» (noen ble på grunn av arbeidsledighet tvunget til å være kreative for å tjene penger til livets opphold). Andre utvidet virksomheten til videregående skoler under fjernundervisning.
Det å hjelpe en medelev eller medstudent på eksamen regnes som juks. – Teksten definerer passivt juks som «omogućavanje drugima da prepišu zadaću ili ispit» (å la andre kopiere oppgaven eller eksamen) og «pisanje ispita umjesto drugog studenta» (å skrive eksamen i stedet for en annen student).
Man får vite alt man får for pengene, allerede før man tar kontakt med noen som tilbyr hjelp med en innlevering. – Teksten sier «U oglasu se uredno navodi cijena, način plaćanja po gotovo napisanom radu» (i annonsen oppgis prisen og betalingsmåten for den ferdige oppgaven tydelig).

Oppgave 4 – E-post om juks (100–120 ord)

Poštovani profesore Kovačević,

Pišem Vam jer moram prijaviti nešto što me muči. Tijekom jučerašnjeg ispita iz kemije primijetio sam da je jedan učenik iz našeg razreda koristio mobitel ispod klupe. Čini se da je fotografirao pitanja prije ispita i pripremio odgovore na telefonu. Zbog toga je dobio znatno bolji rezultat nego što bi inače mogao postići.

Znam da je neugodno prijaviti kolegu, ali smatram da je to nepravedno prema svima koji su učili i pošteno pristupili ispitu. Šutnja bi značila da prihvaćam varanje kao normalno ponašanje.

Predlažem da se ubuduće mobiteli ostavljaju na katedri prije ispita i da se razmotri korištenje različitih verzija ispita kako bi se smanjila mogućnost prepisivanja.

S poštovanjem,
Alex

Oppgave 5 – Når si ifra, og når la være? (120–150 ord)

Postoje situacije u kojima je ispravno, pa čak i nužno, prijaviti nepravdu, ali i situacije u kojima je bolje ne miješati se.

Mislim da je uvijek važno reagirati kada je nečija sigurnost ugrožena. Na primjer, ako primijetim da se netko maltretira u školi – bilo fizički, bilo putem interneta – smatram da je moja dužnost obavijestiti učitelja ili odraslu osobu. Šutnja u takvim situacijama čini nas suučesnicima. Također treba prijaviti ozbiljne prekršaje poput krađe ili varanja na ispitima koji utječu na druge.

S druge strane, postoje situacije u kojima je mudrije ne reagirati. Na primjer, ako čujem da je prijatelj rekao nešto ružno o meni u trenutku ljutnje, bolje je s njim razgovarati privatno nego odmah prijaviti nekome. Sitne svađe među prijateljima su normalne i obično se same riješe. Pretjerano prijavljivanje svakog sitnog incidenta može narušiti povjerenje među vršnjacima i stvoriti atmosferu nepovjerenja.

Zaključno, ključno je procijeniti ozbiljnost situacije. Kada su u pitanju sigurnost i pravda, trebamo reagirati. Kada su u pitanju sitne nesuglasice, bolje je pokušati riješiti problem izravnim razgovorom.

Oppgave 6 – Sett inn ord: Medieforståelse blant unge

Svar:

pismenost – «Medijska pismenost je skup vještina i znanja» (mediekunnskap er et sett av ferdigheter og kunnskaper). «Medijska pismenost» = mediekompetanse/medieforståelse.
vremena – «obzirom na karakteristike vremena u kojem živimo» (med tanke på kjennetegnene ved tiden vi lever i).
vještina – «jedna od danas ključnih vještina za život» (en av dagens viktigste ferdigheter for livet).
neovisno – «Ipak, neovisno o godinama i obrazovanju» (likevel, uavhengig av alder og utdanning). «Neovisno o» = uavhengig av.
procijeniti – «ne znaju procijeniti je li informacija istinita» (de vet ikke hvordan de skal vurdere om informasjonen er sann).
prate – «uopće ih ne prate» (følger dem overhodet ikke) – om tradisjonelle medier.
informiranja – «od informiranja i slanja poruka» (fra å holde seg informert og sende meldinger).
izvještavaju – «medijske kuće izvještavaju o onome što će privući publiku» (medieselskaper rapporterer om det som vil tiltrekke publikum).
istinitost – «Zabrinjava ih istinitost informacija» (sannheten i informasjonen bekymrer dem).
izvorima – «zauzima kritički stav prema izvorima informacija» (inntar en kritisk holdning til informasjonskilder).

Oppgave 7 – Ditt forhold til nyheter (250–280 ord)

Moj odnos prema vijestima se dosta promijenio u posljednjih nekoliko godina. Kao mlađi, uopće me nisu zanimale vijesti, ali sada ih pratim svakodnevno. Smatram da je u današnjem svijetu važno biti informiran o događajima oko nas jer oni izravno utječu na naše živote – od političkih odluka koje određuju naše školovanje do klimatskih promjena koje oblikuju našu budućnost.

Mislim da je posebno važno pratiti vijesti o politici, ekonomiji i okolišu jer su to teme koje utječu na cijelo društvo. S druge strane, smatram da dobivamo previše informacija o životima poznatih osoba i senzacionalnim događajima koji nemaju stvarnu vrijednost. Mediji nam često servuraju takve priče jer znaju da privlače pažnju, ali one nam zapravo ne pomažu da bolje razumijemo svijet.

Vijesti najčešće pronalazim na internetu, uglavnom putem pouzdanih novinskih portala kao što su Index.hr i N1. Ponekad pratim i vijesti na društvenim mrežama, ali uvijek provjeravam informacije na više izvora prije nego što ih prihvatim kao istinite. Ove izvore biram jer su poznati po profesionalnom novinarstvu i manje su skloni senzacionalizmu.

Smatram da je odabir izvora vijesti iznimno važan jer utječe na naše razumijevanje svijeta. Ako čitamo samo jedne novine ili pratimo samo jedan kanal, dobivamo jednostranu sliku stvarnosti. Različiti mediji mogu isti događaj prikazati na potpuno različite načine. Zato je ključno razviti kritičko mišljenje i konzultirati više izvora. Medijska pismenost, o kojoj sam čitao u prethodnom tekstu, postaje sve važnija vještina u dobu dezinformacija i lažnih vijesti.